PRINT

Na osnovu članka 24. stavak 1. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 61/00 i 32/ 02) po pribavljenoj suglasnosti Ureda državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji, Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove Ispostava Rab KLASA: 350-05/03-01/139, UR. BROJ: 2170-86-01-04-04 od 9. veljače 2004. te odredbe članka 22. Statuta Grada Raba (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 24/01), Gradsko vijeće, na sjednici održanoj 29. travnja 2004. godine donijelo je

ODLUKU o donošenju Prostornog plana uređenja Grada Raba

TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

(1) Donosi se Prostorni plan uređenja Grada Raba (u nastavku teksta: Prostorni plan).
(2) Prostorni plan uređenja Grada Raba utvrđuje uvjete za uređenje područja Grada Raba, svrhovito korištenje, namjenu, oblikovanje, obnovu i sanaciju građevinskog i drugog zemljišta, zaštitu okoliša te zaštitu spomenika kulture i osobito vrijednih dijelova prirode.
(3) Granice obuhvata Prostornog plana Grada Raba određene su na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina« u mj. 1:25.000.

Članak 2.

(1) Prostorni plan iz članka (1) sadržan je u elaboratu »Prostorni plan uređenja Grada Raba«, koji se sastoji od:
A) TEKSTUALNOG DUELA I. Obrazloženje
1. POLAZIŠTA
1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja Grada Raba u odnosu na prostor i sustave Primorsko-goranske županije i Republike Hrvatske
1.2. Osnovni podaci o stanju u prostoru
1.2.1. Prirodni sustavi
1.2.2. Stanovništvo i stanovanje
1.2.3. Naselja
1.2.4. Sadržaji javnih funkcija
1.2.5. Gospodarstvo
1.2.6. Infastrukturni sustavi
1.2.7. Zaštita prostora
1.3. Prostorno-razvojne i resursne značajke
1.4. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena postojećih prostornih planova
1.5. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje
2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA
2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja 2.1.1. Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava
2.1.1. Racionalno korištenje prirodnih izvora
2.1.2. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša
2.2. Ciljevi prostornog razvoja gradskog značaja
2.2.1. Demografski razvoj
2.2.2. Odabir prostorno-razvojne strukture
2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture
2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina
2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području grada
2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora
2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenost i gustoću izgrađenosti, obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina
2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture
3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA
3.1. Prikaz prostornog razvoja na području Grada Raba u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu županije
3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje prostora
3.2.1. Razvoj i uređenje površina naselja (građevinska područja naselja)
3.2.2. Površine za izdvojene namjene
3.2.3. Kriteriji za građenje izvan građevinskog područja
3.2.4. Šumske površine
3.2.5. Poljoprivredne površine
3.2.6. Morske površine
3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti
3.3.1. Gospodarske djelatnosti
3.3.2. Razvoj društvenih djelatnosti
3.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora
3.4.1. Uvjeti korištenja prostora
3.4.2. Uvjeti uređenja prostora
3.4.3. Uvjeti zaštite prostora
3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava
3.5.1. Prometni sustav
3.5.2. Infrastruktura telekomunikacija i pošta
3.5.3. Infrastruktura vodoopskrbe i odvodnje
3.5.4. Energetska infrastruktura
3.6. Postupanje s otpadom
3.7. Sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
3.7.1. Zaštita tla
3.7.2. Zaštita zraka
3.7.3. Zaštita voda
3.7.4. Zaštita mora
3.7.5. Zaštita od prekomjerne buke
3.7.6. Mjere posebne zaštite
II. Odredbe za provođenje
1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE POVRŠINA NA PODRUČJU GRADA RABA
1.1. POVRŠINE NASELJA
1.2. POVRŠINE IZVAN NASELJA ZA IZDVOJENE NAMJENE
1.3. POLJOPRIVREDNE POVRŠINE
1.4. ŠUMSKE POVRŠINE
1.5. VODNE POVRŠINE
2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA
2.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I PRIMORSKO-GORANSKU ŽUPANIJU GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA
2.2.1. Opće odredbe ili kriteriji za korištenje izgrađenog i neizgrađenog dijela područja
2.2.2. Građevine stambene namjene
2.2.3. Građevine društvene namjene
2.2.4. Građevine gospodarske namjene
2.2.5. Građevine ugostiteljsko-turističke namjene
2.2.6. Kiosci
2.2.7. Plaže
2.3. IZGRAĐENE STRUKTURE IZVAN NASELJA
2.3.1. Građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene
2.3.2. Građevine izvan građevinskog područja
3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI
4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
5.1. PROMETNI SUSTAV
5.1.1. Cestovni promet
5.1.2. Pješački promet
5.1.3. Parkirališna i garažna mjesta
5.1.4. Pomorski promet
5.1.5. Zračni promet
5.1.6. Pošta i telekomunikacije
5.2. SUSTAV VODOOPSKRBE I ODVODNJE
5.2.1. Korištenje voda
5.2.2. Sustav odvodnje
5.3. ENERGETSKI SUSTAV
5.3.1. Elektroopskrba
5.3.2. Opskrba plinom
5.3.3. Potencijalni lokalni izvori energije
6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA
6.1. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI
6.2. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI
6.3. MJERE ZAŠTITE KULTURNO-POVIJESNIH NASELJA
7. POSTUPANJE S OTPADOM
8. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ
8.1. ZAŠTITA TLA
8.1.1. Šumsko tlo
8.2.2. Poljoprivredno tlo
8.2.3. Tlo za planiranje izgradnje
8.2. ZAŠTITA ZRAKA
8.3. ZAŠTITA VODA
8.3.1. Zaštita podzemnih i površinskih voda
8.3.2. Zaštita od štetnog djelovanja voda
8.4. ZAŠTITA MORA
8.4.1. Zaštita mora od zagađenja
8.5. ZAŠTITA OD PREKOMJERNE BUKE
8.6. MJERE POSEBNE ZAŠTITE
8.6.1. Sklanjanje ljudi
8.6.2. Zaštita od potresa
8.6.3. Zaštita od rušenja
8.6.4. Zaštita od požara
9. MJERE PROVEDBE PLANA
9.1. OBVEZA IZRADE DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA
9.1.1. Urbanistički planovi uređenja
9.1.2. Detaljni planovi uređenja
9.2. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA
9.2.1. Uređenje zemljišta
9.2.2. Ostale mjere razvoja
9.3. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI
10. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
B) GRAFIČKOG DUELA
a) Kartografski prikazi u mj. 1:25.000
1. Korištenje i namjena površina
1A Korištenje i namjena površina - Pošta, telekomunikacijski sustav i lokacije društvenih djelatnosti
2. Infrastrukturni sustavi i mreže
3. Uvjeti korištenja i zaštite prostora
3A Uvjeti korištenja i zaštite prostora - Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite
3B Uvjeti korištenja i zaštite prostora - Područja primjene planskih mjera zaštite
b) Kartografski prikazi u mjerilu 1:5.000
4.1. Barbat NA 2X -29,
4.2. Banjol NA 12; NA 3r 3i9,
4.3. Mundanije, Palit, Rab NA li; NA 13; NA 4i-439;
4.4. Kampor NA 7i -733;
4.5. Supetarska Draga NA 6ą, NA 64 - 628;
4.6. Lopar NA 5i - 59; NA 62 -63;
4.7. Goli otok
4.8. Otok Sv. Grgur
4.9. Pudarica, Mišnjak
4.10. Kamenjak
4.11. Sorinj, Vardaškolj
(2) Kartografski prikazi i tekst ovih Odredbi za provođenje (u daljnjem tekstu: Odredbe) temeljni su dokumenti za primjenu Prostornog plana.

Članak 3.

U smislu ovog Prostornog plana, izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju imaju sljedeće značenje:
1. Grad Rab - označava teritorijalno-upravnu jedinicu kao posebnu jedinicu lokalne samouprave sa statusom Grada.
2. grad Rab - označava naselje Rab (NA 11)
3. Naselje - struktura grada, sela ili drugog oblika stanovanja i pratećih funkcija u planiranom ili zatečenom (izgrađenom) opsegu.
4. Granica građevinskog područja - definira površinu građevinskog područja.
5. Građevinsko područje naselja - je područje na kojem se predviđa gradnja, odnosno proširenje postojećeg naselja, a unutar njega smještaju se osim stanovanja i sve spojive funkcije sukladne namjeni, rangu ili značenju naselja, kao što su: javna i društvena namjena, ugostiteljsko-turistička, gospodarska namjena (zanatska, poslovna, proizvodna), površine infrastrukturnih sustava, groblja, luke posebne namjene, sportsko-rekreacijska namjena, vjerske građevine, zdravstvene građevine i javne zelene površine.
6. Površine izvan naselja za izdvojene namjene - izdvojene namjene su specifične funkcije koje svojom veličinom, strukturom i načinom korištenja odudaraju od naselja. U površinama za izdvojene namjene ne može se planirati novo stanovanje.
Grupe izdvojenih namjena su gospodarska namjena, ugostiteljsko-turistička namjena, sportsko-rekreacijska namjena, javna i društvena namjena, infrastrukturna namjena i groblja.
I. Građevina osnovne namjene - građevina na građevnoj čestici iste namjene koja je i predviđena ovim Prostornim planom.
8. Građevine stambene namjene dijele se na sljedeći način:
- stambena građevina je slobodnostojeća kuća, dvojna ili kuća u nizu, a sadrži najviše 3 stana,
- višestambena građevina je građevina sa 4 stana ili više,
- stambena građevina s poslovnim sadržajem - sadrži stambeni prostor maksimalne površine 120 m2 i poslovni prostor ugostiteljsko-turističke namjene.
- vila - građevina luksuznog načina gradnje.
9. Pomoćne građevine su garaže, drvarnice, spremišta, kotlovnice, plinske stanice, vrtne sjenice, ljetne kuhinje, roštilji.
10. Građevine gospodarske namjene su građevine s pretežno zanatskim, skladišnim, uslužnim, trgovačkim, ugostiteljskim i sl. djelatnostima koje ne smetaju okolini i ne umanjuju kvalitetu stanovanja i rada na susjednim građevnim česticama.
II. Poljoprivredne gospodarske građevine su:
- bez izvora zagađenja: sjenici, pčelinjaci, staklenici, plastenici, gljivarnici, građevine za preradu maslina i proizvodnju maslinovog ulja, spremišta poljoprivrednih proizvoda, alata, i sl.
- s izvorima zagađenja: staje, kokošinjci, kunićnjaci i sl.
12. Podrum - je dio građevine koji je potpuno ili djelomično ukopan sa svih strana u teren s time da kota gornjeg ruba stropne konstrukcije ne može biti viša od 100 cm od najniže točke konačno zaravnatog terena.
13. Potkrovlje - dio građevine ispod krovne konstrukcije. Najveća visina nadozida je 1,5 metar.
14. Etaža - etažom se smatraju:
- prizemlje i bilo koji kat građevine, ali ne i podrum (prostorije svijetle visine stambene namjene minimalno 2,4 m, a pomoćne prostorije minimalno 2,10 m),
- potkrovlje čija je visina nadozida viša od 90 cm.
15. Gradivi dio čestice - dio građevne čestice na kojem je dozvoljena gradnja građevina osnovne namjene i pomoćnih građevina prema Odredbama ovog Plana.
16. Koeficijent izgrađenosti je odnos izgrađene površine zemljišta pod svim građevinama i ukupne površine građevne čestice. Zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih dijelova građevine na građevnu česticu. U izgrađenu površinu ne ulaze cisterne, septičke jame, spremnici plina i slične građevine, ukoliko su ukopane u zemlju i obrađene kao okolni teren, terase na terenu do h=0,5 m, pergole, brajde, roštilji do 2,5 m2 parkirališne površine i nadstrešnice otvorene minimalno s tri strane.
17. Koeficijent iskorištenosti je odnos ukupne (brutto) izgrađene površine svih etaža u građevinama i površine građevne čestice. Podrum i nestambeno potkrovlje (koje nije etaža) ne uzimaju se u izračun brutto izgrađene površine građevine.
18. Nadstrešnica - je natkriveni otvoreni prostor (iznimno zatvoren s jedne strane kada se postavlja uz glavnu pomoćnu građevinu) koja ne ulazi u brutto površinu, a namijenjen je u pravilu za natkrivanje parkirališnog mjesta ili prostora za odmor.
19. Visina građevine (h) je udaljenost mjerena od najniže točke konačno zaravnatog terena kojeg pokriva građevina do sljemena ili najviše kote ravnog krova.
20. Regulacijski pravac - granica između čestice javne površine (ulica, prilazni put, javna cesta, trg i dr.) i građevne čestice osnovne namjene.
21. Građevni pravac određuje položaj osnovne građevine u odnosu na susjedne građevne čestice i građevine, te prometnicu ili drugu javnu površinu, a sve vodeći računa o lokalnim uvjetima.
22. Otvorima se ne smatraju fiksna ustakljenja neprozirnim staklom, maksimalne površine 2.5 m2 i ventilacijski otvor najvećeg promjera 15 cm.
23. Infrastrukturni koridor je prostor namijenjen za smještaj građevina i instalacija infrastrukturnih sustava unutar ili izvan građevinskog područja.
24. Sidrište je dio morskog prostora pogodnog i dozvoljenog za sidrenje. Dozvoljeno ga je opremiti opremom za pri-vez plovnih objekata.
25. Privezište je dio obale uređene za pristajanje plovnih objekata.
26. Marina je luka nautičkog turizma koja pruža usluge veza, čuvanja, održavanja i servisiranja plovila, te usluge opskrbe i prehrane nautičkim turistima.
27. Lokalni uvjeti - lokalnim uvjetima smatraju se:
- reljef, more, zelenilo;
- posebno vrijedne građevine i područja prirodne i kulturne baštine;
- karakteristični i vrijedni pogledi i slike mjesta;
- ambijentalne vrijednosti;
- veličina i izgrađenost građevnih čestica;
- način gradnje, te visina i površina izgrađenih građevina;
- komunalna oprema;
- druge vrijednosti i posebnosti.
28. Brutto izgrađena površina - zbroj svih brutto površina građevine po etažama.
29. Kategorije uređenosti građevinskog zemljišta
- I. kategorija uređenosti podrazumijeva minimalno uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća pristupni put, tj. direktni kolni, odnosno javni pristup građevnoj čestici, minimalne širine kolnika 5,5 m. Iznimno, ako to lokalni uvjeti ne dozvoljavaju, minimalna širina kolnika može iznositi i manje, ali ne manje od 3 m.
- II. kategorija uređenosti podrazumijeva infrastrukturnu opremljenost minimalno pristupnim putem, priključkom na javni vodovod, javnu kanalizaciju i niskonaponsku mrežu.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE POVRŠINA NA PODRUČJU GRADA RABA

Članak 4.

(1) Osnovna namjena i korištenje površina određena Prostornim planom prikazana je na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina«, u mj. 1:25.000.
(2) Prostor Grada Raba se prema namjeni dijeli na:
- površine naselja,
- površine izvan naselja za izdvojene namjene,
- poljoprivredne površine,
- šumske površine,
- vodne površine,
- ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište.
(3) Površine za razvoj i uređenje prostora smještaju se unutar građevinskog područja i iznimno izvan građevinskog područja. Razgraničenjem se određuju:
1. Građevinska područja za:
- površine naselja,
- površine izvan naselja za izdvojene namjene.
2. Građevine izvan građevinskog područja su: građevine infrastrukture, stambene i gospodarske građevine za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma, a u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti (staklenici, plastenici i sl. građevine), građevine u funkciji gospodarenja šumama.

1.1. POVRŠINE NASELJA

Članak 5.

Naselja sa stambenim, centralnim i pratećim funkcijama su područja u kojima se već nalazi ili se planira:
- stambena gradnja i sve građevine i sadržaji koji prate stanovanje kao što su školske i predškolske ustanove, trgovine, servisi, centralni, komercijalni i društveni sadržaji, ugostiteljstvo, sportske i uređene zelene površine, pješački putovi i stubišta, prometnice, parkirališta i si,
- parkovne i zaštitne zelene površine, sportski i rekreacijski centri, groblja,
- skladišta, komunalni servisi i uređaji, radionice i obrtnički pogoni, uz uvjet da ne zagađuju zrak, ne uzrokuju povećanu buku i ne privlače veći promet teretnih vozila,
- poslovni sadržaji, zabavni, kulturni, zdravstveni i drugi slični sadržaji i građevine,
- tihe djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije: krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice, prodavaonice mješovite robe, caffei, buffeti, kao i ugostiteljske građevine, pečenjarnice i slično.

Članak 6.

(1) Prostornim planom utvrđene su granice građevinskih područja grada Raba i ostalih 7 naselja u sastavu Grada, kao racionalno organiziranih i oblikovanih prostora, i to za Barbat, Banjol, Palit, Mundanije, Kampor, Supetarsku Dragu i Lopar.
(2) Granice građevinskih područja razgraničuju površine izgrađenog dijela naselja i površine predviđene za njegov razvoj od ostalih površina namijenjenih razvoju poljoprivrede, šumarstva i drugih djelatnosti koje se, obzirom na namjenu, mogu obavljati izvan građevinskih područja.
(3) Naselje uz obalu mora smatra se ono kojem je horizontalna projekcija udaljenosti građevinskog područja manja od 100 m od obale mora. Na području Grada Raba to su:
- Barbat NA 2h
- Banjol NA 12; NA 3X; NA 32; NA 33,
- Rab NA li,
- Palit NA 13; NA 42,
- Kampor NA 7i; NA 76; NA 7U; NA 733;
- Supetarska Draga NA 6i; NA 65; NA 67; NA 68; NA 6i0; NA 6u:
- Lopar NA 5i.
NA - oznaka za dio naselja
(4) Građevinska područja iz stavka (1) ovog članka prikazana su na kartografskom prikazu br.l »Korištenje i namjena površina« u mjerilu 1:25.000 i na katastarskoj podlozi u mjerilu 1:5.000, na kartografskim prikazima br. 4.1.-4.6. »Građevinska područja«.

1.2. POVRŠINE IZVAN NASELJA ZA IZDVOJENE NAMJENE

Članak 7.

(1) Ovim Planom određeno je razgraničenje površina za izdvojene namjene, i to na:
- gospodarsku namjenu
- poslovnu K (pretežito uslužnu, manje proizvodne komplekse, komunalno-servisnu),
- ugostiteljsko-turističku namjenu T (smještajni kapaciteti, kampovi, luke nautičkog turizma),
- javnu i društvenu namjenu D (informacijski centar),
- sportsko-rekreacijsku namjenu R (sportsko-rekreacijski centar, centar za vodene sportove, teniski centar),
- groblja G,
- površine uzgajališta H (akvakulturu).
(2) Razgraničenje površina iz stavka (1) ovog članka određeno je na kartografskim prikazima br. 1 »Korištenje i namjena površina« u mj. 1:25.000, te br. 4.1.-4.11. »Građevinska područja« u mj. 1:5.000.

Članak 8.

Infrastrukturni sustavi određuju se prema kriterijima iz tablice br. 1 iz članka 112. stavka (1) ovih Odredbi i kartografskim prikazima br. 1 »Korištenje i namjena površina«, la »Korištenje i namjena površina - Pošta, telekomunkacij-ski sustav i lokacije društvenih djelatnosti« i br. 2 »Infrastrukturni sustavi i mreže« u mj. 1:25.000, uvažavajući:
- vrednovanje prostora za građenje,
- uvjete utvrđivanja prometnih i drugih infrastrukturnih sustava,
- mjere očuvanja krajobraznih vrijednosti,
- mjere zaštite prirodnih vrijednosti,
- mjere zaštite kulturno-povijesnog naslijeđa,
- mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš.

Članak 9.

Izvan građevinskog područja mogu se smjestiti građevine vodnogospodarskog i elektroenergetskog sustava, te zone sidrišta na moru.

1.3. POLJOPRIVREDNE POVRŠINE

Članak 10.

(1) Razgraničenje namjene poljoprivrednih površina obavlja se temeljem vrednovanja zemljišta i utvrđenih boni-tetnih kategorija, a prikazano je na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina« u mj. 1:25.000.
(2) Poljoprivredno tlo osnovne namjene štiti se od svake izgradnje koja nije u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti, a dijeli se na vrijedno obradivo tlo (P2) i ostala obradiva tla (P3).

1.4. ŠUMSKE POVRŠINE

Članak 11.

(1) Šumske površine prikazane su na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina« u mj. 1: 25.000, a razgraničene su na:
- gospodarske šume (Šl),
- zaštitne šume (Š2),
- šume posebne namjene (Š3).
(2) Razgraničenje ostalog poljoprivrednog tla, šuma i šumskog zemljišta obavlja se temeljem kriterija za razgraničenje poljoprivrednog i šumskog tla.
(3) Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište područje je na kojem se prostor može koristiti na način predviđen za šumsko ili poljoprivredno tlo.

1.5. VODNE POVRŠINE

Članak 12.

(1) Vodne površine na području obuhvata Plana su morske površine.
(2) Namjena i način korištenja mora odnosi se na prostor ispod i iznad morske plohe.
(3) Razgraničenje morskih površina provodi se određivanjem namjena za:
- prometne djelatnosti (unutarnji plovni put),
- rekreaciju (rekreacijske zone obuhvaćaju dijelove akva-torija uz obalu, koje je namijenjeno kupanju i sportovima na vodi. Na tim je dijelovima obale pojas obalnog mora širine minimalno 150 metara),
- površine uzgajališta - marikulturu,
- ostale djelatnosti (lučka područja i sidrišta).

2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA

2.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I PRIMORSKO-GORANSKU ŽUPANIJU

Članak 13.

(1) Određivanje prostora i korištenja građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku i Primorsko-goransku županiju Prostornim se planom utvrđuju kao osnovni plansko-usmje-ravajući uvjeti.
(2) Građevine od važnosti za državu i županiju koje se grade i rekonstruiraju unutar građevinskog područja Grada Raba, a uređuju se prema odredbama ovog Prostornog plana.
(3) Građevine od važnosti za državu određene su prema značenju zahvata u prostoru, a sukladno posebnom propisu, i to su:
1. Poštanske i telekomunikacijske građevine: Radio relejna postaja Rab
- Radijski koridori Učka-Umag, Nanos (R. Slovenija), Mirkovica, Krk (Zidine), Rab; Čelavac, Kršine (Pag)
- Međunarodni TK kabeli I. razine: Rijeka -Krk-Senj / Rab-Novalja
2. Vodne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:
- Građevine sustava odvodnje: Sustav Rab

Članak 14.

Građevine od važnosti za Županiju određene su prema značenju u razvoju pojedinog dijela i cjeline Županije. Prostornim planom određuju se slijedeće građevine i zahvati od važnosti za Županiju:
1. Građevine društvenih djelatnosti:
a) Srednja škola - Rab
b) Građevina sekundarne zdravstvene zaštite - Kampor
2. Pomorske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:
a) luke otvorene za javni promet: -Rab
b) trajektna luka:
- Supetarska Draga - uv. Vardaškolj (planirana)
- Mišnjak
c) luka nautičkog turizma -Rab
3. Cestovne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:
a) Ostale državne ceste:
- Omišalj-Vrbnik - Stara Baška (trajekt) - Supetarska Draga (trajekt) - Rab - Mišnjak (trajekt) - Biškupica (planirana),
b) Osnovne županijske ceste:
- Supetarska Draga - Lopar
- Barbat - Rab - Kampor - Ružici
4. Građevine zračnog prometa s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:
- Zračna luka: Rab (2C/Ia kategorije) - planirana
- Sezonski granični zračni prijelazi od međunarodnog značenja II kategorije: Rab
5. Poštanske i telekomunikacijske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:
a) telekomunikacijske građevine:
- radijski koridor Rab - Mali Lošinj;
- magistralni TK kabeli II. razine (državni i županijski): Cres - Rab
- mjesna pristupna centrala: Rab,
- magistralni TK kabel II. razine Rijeka -Krk-Rab-Pag.
b) poštanske građevine -Rab
6. Građevine za vodoopskrbu:
- sustav Ličko-senjske županije koji dopunjava sustav Novi Vinodolski
7. Građevine sustava odvodnje s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:
- Lopar
8. Elektroenergetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:
a) transformatorske stanice
- Rab 110/20 kV,
b) distribucijski dalekovod 110 kV-postojeći:
- Krk -Rab
- Rab - Novalja
- 110 kV TS Rab - TS Mali Lošinj
9. Građevine za postupanje s otpadom:
- Reciklažno dvorište Rab

2.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA

2.2.1. Opće odredbe ili kriteriji za korištenje izgrađenog i neizgrađenog dijela područja

Članak 15.

(1) Građevinsko područje naselja sastoji se od izgrađenog i neizgrađenog dijela predviđenog za uređenje zemljišta.
(2) Izgrađeni i neizgrađeni dijelovi građevinskog područja naselja uređuju se i koriste na način propisan ovim Planom, a prikazani su na kartografskom prikazu »Korištenje i namjena površina« u mj. 1:25.000 i kartografskim prikazima 4.1.-4.6. »Građevinska područja« u mj. 1:5.000.

Članak 16.

Građevinsko područje naselja definirano je na sljedeći način:
- Barbat NA 2r29;
- Banjol NA 12; NA 3i-3i9
- Rab NA li
- Palit, Mundanije NA 13; NA 4i-439;
- Kampor NA li-l^;
- Supetarska Draga NA 6\\ 64-628;
- Lopar NA 5i-59; NA 62-63;

Članak 17.

(1) Koristiti se može samo uređeno građevno zemljište.
(2) Sve građevine brutto izgrađene površine manje od 400 m2 unutar građevinskog područja naselja na području Grada Raba moraju imati I. kategoriju uređenosti, osim ako nije drugačije određeno ovim Odredbama.
(3) Sve građevine brutto izgrađene površine od 400 m2 i veće, te sve višestambene građevine unutar građevinskog područja naselja na području Grada Raba moraju imati II. kategoriju uređenosti.
(4) Iznimno, u području povijesne gradske jezgre Rab se dozvoljava odstupanje od stavaka (1), (2) i (3) ovog članka u dijelu obaveze osiguranja kolnog pristupa do građevne parcele.

Članak 18.

(1) II. kategorija uređenosti određena je za obalna naselja navedena u članku 6, stavak (3) ovih Odredbi.
(2) I. kategorija uređenosti određena je za sva naselja na području Grada Raba osim obalnih naselja navedenih u članku 6. stavak (3) ovih Odredbi.
(3) Iznimno, u naseljima iz stavka (2) ovog članka za koje je propisana obveza I. kategorije uređenosti građevnog zemljišta, ukoliko se grade građevine navedene u članku 17, stavak (3) određuje se II. kategorija uređenosti građevnog zemljišta.
(4) Iznimno od stavka (1) ovog članka, za područje stare gradske jezgre Rab (obalno naselje) dozvoljeno je odstupanje u dijelu osiguranja kolnog pristupa građevnoj parceli.

Članak 19.

(1) Do ishođenja građevne dozvole za projekt planiranih cesta na području Grada Raba, iz građevinskog područja naselja izuzimanju se kao građevne čestice sve katastarske čestice koje se u cijelosti nalaze unutar koridora, a za postojeće građevine moguća je samo rekonstrukcija i dogradnja u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada.
(2) Opseg neophodan za poboljšanje uvjeta života i rada definiran je u članku 90, stavak (2).
(3) Ukoliko se građevna čestica koja se nalazi unutar građevinskog područja naselja jednim svojim dijelom nalazi unutar prometnih površina navedenih stavkom (1) ovog članka, a preostali dio zadovoljava uvjete za izgradnju unutar građevinskog područja naselja određene ovim Odredbama, taj se dio čestice smatra građevnim.
(4) Koridori prometnica utvrđeni ovim Prostornim planom i navedeni u stavku (1) ovog članka nisu temelj za parcelaciju.
(5) Prometne površine navedene u stavku (1) ovog članka prikazane su na kartografskim prikazima br.l »Korištenje i namjena površina« u mj. 1:25.000 i br. 4.1.-4.6. »Građevinska područja« u mj.1:5.000.

Članak 20.

(1) Udaljenost građevine od regulacijskog pravca za ne-razvrstane ceste, ne može biti manja od 5 metara, udaljenost poljoprivrednih gospodarskih građevina s izvorima zagađenja ne može biti manja od 15 metara.
(2) Udaljenost građevine od regulacijskog pravca za razvrstane ceste ne može biti manja od 6 metara, osim ako to nije određeno posebnim uvjetima nadležnih pravnih osoba za upravljanje župnijskim, odnosno državnim cestama.
(3) Postojeće građevine u izgrađenim dijelovima naselja, koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz stavka (1) ovog članka, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje postojeća udaljenost građevine od regulacijskog pravca.
(4) Iznimno, u području povijesne gradske jezgre Rab dozvoljavaju se odstupanja od odredbi stavaka (1) i (3) i (5) ovog članka.
(5) Kod interpolacija novih građevina u izgrađenom dijelu naselja između postojećih susjednih građevina koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz stavka (1) ovog članka, udaljenost može biti i manja od one iz stavka (1) ovog članka, ali uz uvjet da se građevna linija uskladi sa postojećim susjednim građevinama, a sve vodeći računa o lokalnim uvjetima.

2.2.2. Građevine stambene namjene

Članak 21.

Građevine stambene namjene dijele se na:
- Stambene građevine - sadrže najviše 3 stana, a mogu se graditi kao slobodnostojeće, dvojne i kuće u nizu,
- Višestambene građevine - građevine sa 4 stana ili više,
- Stambena građevina s poslovnim sadržajem - sadrži stambeni prostor maksimalne površine 120 m2 i poslovni prostor ugostiteljsko-turističke namjene,
- Vile - građevine luksuznog načina gradnje.

2.2.2.1. Stambene građevine

Članak 22.

Neposrednim provođenjem odredbi ovog Plana unutar građevinskih područja naselja za koje nije propisana oba-
vezna izrada urbanističkih ili detaljnih planova uređenja (definirano člankom 180. i 181.) grade se:
- slobodnostojeće stambene građevine brutto izgrađene površine manje od 400 m2,
- poluotvorene stambene građevine brutto izgrađene površine manje od 400 m2,
- stambene građevine u nizu brutto razvijene površine manje od 400 m2,
- pomoćne i manje građevine gospodarske namjene uz građevinu stambene namjene,
- građevine u funkciji poljoprivredne proizvodnje uz građevinu stambene namjene.
Obavezna izrada detaljnog plana uređenja propisana je za:
- slobodnostojeće stambene građevine brutto razvijene površine od 400 m2 i veće,
- poluotvorene stambene građevine brutto razvijene površine od 400 m2 i veće,
- stambene građevine u nizu brutto razvijene površine od 400 m2 i veće.

Članak 23.

(1) Površina građevne čestice ne može biti manja od:
· za slobodnostojeće građevine: 300 m2, uz uvjet da širina građevne čestice, mjerena na mjestu građevinskog pravca građevine, ne može biti manja od 16 metara,
· za poluotvorene građevine 250 m2, uz uvjet da širina građevne čestice, mjerena na mjestu građevinskog pravca građevine, ne može biti manja od 14 metara;
· za građevine u nizu: 200 m2, uz uvjet da širina građevne čestice, mjerena na mjestu građevinskog pravca građevine, ne može biti manja od 12 metara.
(2) Iznimno, u području povijesne gradske jezgre Rab dozvoljava se i manja površina građevnih čestica i odstupanja od ostalih odredbi propisanih stavkom (1) ovog članka.

Članak 24.

(1) Minimalna tlocrtna projekcija nove stambene građevine je 50 m2 za sve veličine građevnih čestica.
(2) Najveća dopuštena tlocrtna površina stambene građevine je 300 m2.
(3) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti određuje se:
· za slobodnostojeće građevine: 0,3
· za poluotvorene građevine: 0,4
· za građenje u nizu: 0,5
(4) Iznimno od stavka (3) ovog članka, u izgrađenim dijelovima naselja sa izgradnjom na regulacijskoj liniji, najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti može biti i 0,5, za sve vrste građevina.
(5) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti jest:
· za slobodnostojeće građevine 0,9
· za poluotvorene građevine 1,2
· za građenje u nizu 1,5
(6) Iznimno, od odredbi iz stavaka (3) i (4) ovog članka u području povijesne gradske jezgre Rab dozvoljava se koeficijent izgrađenosti do 1,0, te odstupanje od stavka (5) ovog članka.

Članak 25.

(1) Maksimalni broj etaža građevine je 3 etaže.
(2) Najveća visina građevine (h) iznosi 13,0 metara.
(3) Najveća visina etaže iznosi 3 m.

Članak 26.

(1) Građevine stambene namjene koje će se graditi na slobodnostojeći način moraju biti udaljene najmanje pola visine (h/2) ali ne manje od 6 m od susjedne građevine
osnovne namjene i ne manje od 3 metra od granice susjedne građevne čestice.
(2) Građevine stambene namjene koje će se graditi na poluotvoreni način tako da će se jednom stranom prislanjati uz susjednu građevinu ili granicu građevinske čestice, moraju sa svoje tri slobodne strane biti udaljene najmanje pola visine (h/2) ali ne manje od 6 m od susjedne građevine osnovne namjene i ne manje od 3 metra od granice susjedne građevne čestice.
(3) Građevine koje će se graditi u nizu, bočnim će stranama biti prislonjene na susjedne građevine ili granice susjednih građevnih čestica, moraju sa svoje dvije slobodne strane biti udaljene najmanje pola visine (h/2) ali ne manje od 6 m od susjedne građevine osnovne namjene i ne manje od 5 metara od granice građevne čestice.
(4) Iznimno, u području povijesne gradske jezgre Rab dozvoljava se približavanje građevina granici susjednih čestica i susjednim objektima i na manju udaljenost od propisanih u stavcima (1), (2) i (3) ovog članka, bez suglasnosti susjeda, a sukladno Provedbenom urbanističkom planu grada Raba ili Urbanističkom planu uređenja.
(5) Odrednice za minimalne udaljenosti od granica građevne čestice primjenjuju se i na septičke jame.
Pomoćne i manje građevine gospodarske namjene i poljoprivredne gospodarske građevine

Članak 27.

(1) Na jednoj građevnoj čestici mogu se osim jedne građevine stambene namjene graditi pomoćne i manje građevine gospodarske namjene, te poljoprivredne gospodarske građevine.
(2) Iznimno od stavka (1) ovog članka, unutar građevinskih područja obalnih naselja navedenih u članku 6. stavak (3) izgradnja građevina za uzgoj životinja i poljoprivrednih gospodarskih građevina nije dozvoljena.
(3) Poslovnim sadržajima iz stavka (1) ovog članka smatraju se tihe i slične djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije: krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice, prodavaonice mješovite robe, caffei, buffeti, ugostiteljsko-turističke djelatnosti, pečenjarnice i slično.

Članak 28.

(1) Pomoćne i manje građevine gospodarske namjene mogu se graditi na građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene najviše kao jednoetažne, s mogućnošću izgradnje podruma.
(2) Pomoćne i manje građevine gospodarske namjene grade se uz uvjet da:
- maksimalna dozvoljena visina iznosi 4 m,
- tlocrtna površina nije veća od 60% tlocrtne površine građevine osnovne namjene.
(3) Najmanja udaljenost građevina iz stavka (1) ovog članka od susjednih građevnih čestica mora biti:
- ako se grade kao slobodnostojeće, od granice građevne čestice moraju biti udaljene minimalno 3 m,
- ako se grade kao poluotvorene građevine, moraju od susjedne građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da se odvodnja oborinske vode sa krovišta mora riješiti unutar pripadajuće građevne čestice,
- ako se grade u nizu, moraju biti s dvije strane prislonjene na susjedne građevine i odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da se odvodnja oborinske vode sa krovišta mora riješiti unutar pripadajuće građevne čestice.
(4) Udaljenost pomoćne i manje građevine gospodarske namjene od regulacijskog pravca iznosi 6 metara. Iznimno, udaljenost može biti i manja ako se tako odredi planom nižeg reda.
(5) Ako je postojeća nerazvrstana cesta širine kolnika manje od 4,5 metara za jednosmjerni promet, odnosno 5,5
metara za dvosmjerni promet, prilikom gradnje građevina osnovne namjene, regulacijski pravac formirati će se na način da se osigura prostor za širenje nerazvrstane ceste na 4,5 ili 5,5 metara. Iznimno, udaljenost može biti i manja ako se tako odredi planom nižeg reda, ali ne manja od 3 m.

Članak 29.

(1) Na građevnoj čestici osim građevine osnovne namjene mogu se graditi i poljoprivredne gospodarske građevine kao jednoetažne, bez mogućnosti izgradnje potkrovlja, tako da :
- maksimalna dozvoljena visina iznosi 4 metara;
- građevni pravac u pravilu je iza građevnog pravca građevine osnovne namjene;
- građevine moraju biti udaljene najmanje 10 metara od građevine osnovne namjene na istoj građevnoj čestici, odnosno 15 metara od građevine osnovne namjene na susjednoj građevnoj čestici;
- najmanja udaljenost od susjedne građevne čestice iznosi 3 metra,
- na dijelu građevine koja je na udaljenosti manjoj od tri metra od granice građevne čestice, ne mogu se projektirati ni izvoditi otvori.
(2) Građevine koje se grade na poluotvoreni način, jednom svojom stranom se prislanjaju na granicu susjedne čestice uz susjednu građevinu, dok udaljenost drugih dijelova građevine od ostalih granica građevne čestice ne može biti manja od 3 metra.
(3) Udaljenost pčelinjaka, poljoprivrednih gospodarskih građevina s izvorima zagađenja ili gnojišta mora biti minimalno 100 m od građevine osnovne namjene na istoj građevnoj čestici, 200 m od građevine osnovne namjene na susjednoj građevnoj čestici i manjih građevina poslovne namjene
(4) Zidovi se moraju graditi od negorivog materijala (kamen, beton i opeka). Pod mora biti nepropusan za tekućine i mora imati rigole za odvodnju osoke u gnojišnu jamu.
(5) Dno i stijene gnojišta do visine 50 cm iznad terena moraju biti izvedeni od nepropusnog materijala. Sve tekućine iz staja i gnojišta moraju se odvoditi u jame za osoku i ne smiju se razlijevati po okolnom terenu.
(6) Jame za osoku moraju biti izvedene od nepropusnog materijala i moraju imati siguran i nepropustan pokrov, kao i otvore za čišćenje i zračenje. Dopuštene udaljenosti od ostalih građevina za jame za osoku jednake su kao i za gnojišta.
(7) Udaljenost građevina iz stavka (1) ovog članka od građevina za opskrbu vodom (bunari, izvori, cisterne i sl.) određuje se prema posebnim uvjetima nadležnih službi.
(8) U obalnim naseljima navedenih u članku 6, stavak (3) ovih Odredbi nije dozvoljena gradnja građevina iz stavka (1) ovog članka.
Arhitektonsko oblikovanje građevina

Članak 30.

(1) Arhitektonsko oblikovanje građevina, te građevinski materijali koji će se upotrijebiti moraju biti primjereni tipologiji krajolika, tj. primorskom prostoru i tradiciji, u skladu s uobičajenim načinom građenja i lokalnim uvjetima.
(2) Na kosom terenu sljeme krova mora biti, u pravilu, usporedno sa slojnicama zemljišta.
(3) Na krovište je moguće ugraditi krovne prozore, kupole za prirodno osvjetljavanje te kolektore sunčeve energije.
(4) Krovišta građevina mogu biti ravna ili kosa. Ukoliko se krovišta izvode kao kosa, nagib je između 18° i 22°, a pokrov mora biti kupa kanalica ili crijep mediteranskog tipa.
(5) Dio krovnih ploha može se koristiti i kao prohodna terasa u funkciji stanovanja ili za solarije (otvorena krovišta).
Uređenje građevnih čestica

Članak 31.

(1) Prostor na građevnoj čestici građevine stambene namjene uređivati će se, u pravilu, na tradicionalan način uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta.
(2) Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obilježjima naselja.
(3) U obalnim se naseljima dio građevne čestice između regulacijskog i građevnog pravca hortikulturno uređuje kao travnjak ili cvjetajak.
(4) Najmanje 20% građevne čestice mora se urediti visokim i niskim zelenilom, osim u području povijesne gradske jezgre Rab.
(5) Ograde se izrađuju od kamena, zelenila i metala, ili kombinacijom drugih materijala, visine najviše 150 cm s time da visina ograde između susjednih građevnih čestica može biti najviše 180 cm.

Članak 32.

(1) Radi očuvanja izgleda padina na kosim građevnim parcelama, u pravilu se zabranjuje gradnja podzida viših od 150 cm.
(2) Podzidi se izgrađuju kao kameni zid ili se oblažu kamenom.
(3) Iznimno, od odredbi stavka (1) ovog članka i članka 31 stavak (5), u izgrađenim dijelovima starih naselja ograde i podzidi se prilagođavaju lokalnim uvjetima, te u tom slučaju visina ograde i potpornih zidova može biti 2-3 m.

2.2.2.2. Višestambene građevine

Članak 33.

(1) Neposrednim provođenjem odredbi ovog Plana, grade se višestambene građevine od interesa Grada Raba, koje će se detaljno odrediti Programom mjera.
(2) Obavezna izrada detaljnog plana uređenja propisana je za sve višestambene građevine izuzev građevina navedenih u stavku (1) ovog članka.

Članak 34.

(1) U višestambenim građevinama mogu se planirati poslovni sadržaji u nižim etažama uz uvjet da ukupna površina poslovnog prostora ne prelazi ukupnu površinu stambenog prostora.
(2) Poslovnim sadržajima iz stavka (1) ovog članka smatraju se tihe i slične djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije: krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice, prodavaonice mješovite robe, caffei, buffeti, ugostiteljske djelatnosti, pečenjarnice i sl.

Članak 35.

(1) Minimalna veličina građevne čestice za višestambene građevine iznosi 600 m2 osim unutar građevinskog područja Rab u području uže povijesne jezgre gdje se dozvoljava i manja površina čestice.
(2) Najveći dopušteni broj etaža višestambene građevine su 3 etaže.
(3) Najveća dopuštena visina građevine iznosi 13 m.
(4) Krovišta građevine mogu biti ravna ili kosa. Ukoliko se krovišta izvode kao kosa, nagib je između 18° i 22°, a pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica.

Članak 36.

(1) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,3. Iznimno, za višestambene građevine koje se nalaze unutar građevinskog područja naselja Raba u području uže povije-
sne gradske jezgre koeficijent izgrađenosti može iznositi najviše 1,0.
(2) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 1,2. Iznimno, za višestambene građevine koje se nalaze unutar građevinskog područja naselja Raba u području uže povijesne gradske jezgre koeficijent iskorištenosti može iznositi najviše 3,0.

Članak 37.

(1) Udaljenost višestambene građevine od granice građevne čestice iznosi najmanje 4 metara uz uvjet da udaljenost od susjedne građevine osnovne namjene ne iznosi manje od pola visine (h/2) i ne manje od 6 m, osim u staroj gradskoj jezgri Rab gdje će se udaljenost odrediti Urbanističkim planom uređenja.
(2) U izgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja, građevni pravac utvrđuje se prema postojećim građevinama, osim u području stare gradske jezgre gdje će se udaljenosti odrediti Ubanističkim planom uređenja.

Članak 38.

(1) Za arhitektonsko oblikovanje građevine vrijede uvjeti iz članka 30. ovih Odredbi.
(2) Za uređenje građevne čestice višestambene građevine vrijede uvjeti iz članaka 31. i 32. ovih Odredbi.
(3) Pojedinačne intervencije na pročeljima i krovištima nisu dozvoljene.

Članak 39.

(1) Garaže se mogu graditi u sklopu višestambene građevine ili kao slobodnostojeće građevine udaljene najmanje 3 m od granice građevne čestice.
(2) Prenamjena garaža višestambenih građevina nije dopuštena.
2.2.2.3. Stambena građevina s poslovnim (ugostiteljsko-turističkim) sadržajem

Članak 40.

Neposrednim provođenjem odredbi ovog Plana unutar građevinskih područja naselja za koje nije propisana obavezna izrada urbanističkih planova uređenja i detaljnih planova uređenja (definirano člankom 180. i 181. ovih Odredbi) grade se:
- slobodnostojeće stambene građevine s poslovnim sadržajem brutto izgrađene površine manje od 400 m2,
- poluotvorene stambene građevine s poslovnim sadržajem brutto izgrađene površine manje od 400 m2,
- pomoćne i manje građevine gospodarske namjene uz građevinu stambene namjene,
- građevine u funkciji poljoprivredne proizvodnje uz građevinu stambene namjene.

Članak 41.

Obavezna izrada detaljnog plana uređenja propisana je za:
- slobodnostojeće stambene građevine s poslovnim sadržajem građevine brutto izgrađene površine od 400 m2 i veće,
- poluotvorene stambene građevine s poslovnim sadržajem brutto izgrađene površine od 400 m i veće,

Članak 42.

(1) Površina građevne čestice ne može biti manja od: · za slobodnostojeće građevine: 350 m2, uz uvjet da širina građevne čestice, mjerena na mjestu građevinskog pravca građevine, ne može biti manja od 16 metara,
· za poluotvorene građevine 300 m2, uz uvjet da širina građevne čestice, mjerena na mjestu građevinskog pravca građevine, ne može biti manja od 14 metara;
(2) Iznimno, u području povijesne gradske jezgre u Rabu dozvoljava se i manja površina građevnih čestica i odstupanja od ostalih odredbi propisanih stavkom (1) ovog članka.

Članak 43.

(1) Minimalna tlocrtna projekcija nove stambene građevine je 60 m2 za sve veličine građevnih čestica.
(2) Najveća dopuštena tlocrtna površina stambene građevine je 300 m2.
(3) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti određuje se:
· za slobodnostojeće građevine: 0,3
· za poluotvorene građevine: 0,4
(4) Izuzetno od stavka (3) ovog članka, u izgrađenim dijelovima naselja sa izgradnjom na regulacijskom pravcu, najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti može biti i 0,5, za sve vrste građevina.
(5) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti jest:
· za slobodnostojeće građevine 0,9
· za poluotvorene građevine 1,2
(6) Iznimno, od odredbi iz stavaka (3) i (4) ovog članka u području povijesne gradske jezgre Rab dozvoljava se koeficijent izgrađenosti do 1,0, te odstupanje od stavka (5) ovog članka.

Članak 44.

(1) Za gradnju stambenih građevina s poslovnim (ugosti-teljsko-turističkim) sadržajem vrijede uvjeti određeni u člancima 25., 26. stavci (1), (2), (4) i (5), te člancima 27., 28., 29., 30., 31. i 32. ovih Odredbi.
(2) Unutar stambene građevine s poslovnim (ugostitelj-sko-turističkim) sadržajem smješteni su poslovni ugostitelj-sko-turistički sadržaji uz uvjet da stambena površina zauzima maksimalno 120 m2.

2.2.2.4. Vile

Članak 45.

(1) Neposrednim provođenjem ovh Odredbi, unutar građevinskog područja naselja s iznimkom povijesne gradske jezgre Rab, mogu se graditi luksuzni objekti stanovanja - vile brutto izgrađene površine manje od 400 m2.
(2) Obavezna izrada detaljnog plana uređenja propisana je za vile brutto izgrađene površine od 400 m2 i veće.
(3) Dio vile može se urediti kao poslovni prostor, ali su isključeni sadržaji trgovine, servisa, obrta i proizvodnje.
(4) Predviđeni sadržaji mogu se organizirati i u više slo-bodnostojećih građevina.

Članak 46.

(1) Minimalna površina građevne čestice iznosi 1000 m2.
(2) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,3.
(3) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 0,6.
(4) Bazen kao građevina ne ulazi u izgrađenost čestice, kao ni tenis igrališta i terase na terenu.

Članak 47.

(1) Maksimalni broj etaža građevine je 2 etaže.
(2) Najveća dopuštena visina građevine iznosi 11 metara.
(3) Udaljenost građevine od granice građevne čestice iznosi najmanje 5 metara. Udaljenosti se računaju od stubišta, konzola, loggia i ostalih poluzatvorenih istaka.

Članak 48.

(1) Za uređenje građevne čestice obavezno je idejno rješenje kao prilog zahtjevu za izdavanje lokacijske dozvole.
(2) Najmanje 50% građevne čestice mora biti hortikul-turno uređeno.
(3) Najveća dopuštena visina ograde iznosi 150 cm.
(4) Za izgradnju podzida vrijede odredbe članka 32. ovih Odredbi.
2.2.3. Građevine društvene namjene

Članak 49.

(1) Neposrednim provođenjem odredbi ovog Plana unutar građevinskog područja naselja, grade se građevine društvene namjene tlocrtne projekcije do 600 m2 i građevine sa 1 etažom.
(2) Obavezna izrada detaljnog plana uređenja propisana je za sljedeće građevine društvene namjene unutar građevinskog područja naselja:
- građevine tlocrtne projekcije od 600 m2 i veće
- građevine s više od 1 etaže.
(3) Dispozicija građevina društvene namjene na području Grada Raba prikazana je na kartografskom prikazu br. 1A »Korištenje i namjena površina - Pošta, telekomunikacijski sustav i lokacije društvenih djelatnosti« u mj. 1:25.000.

Članak 50.

(1) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice na kojoj će se graditi građevina društvene namjene iznosi 0,5, osim građevne čestice za sportsko-rekreacijske i vjerske građevine, gdje može iznositi najviše 0,8.
(2) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 1,5 osim za površine sporta i rekreacije, te vjerske građevine, gdje može iznositi najviše 2,4.
(3) Građevine društvene namjene (osim vjerskih građevina), mogu se graditi do visine od 14,5 m s najviše tri etaže.
(4) Građevna čestica građevine društvene namjene treba biti ozelenjena, a najmanje 30% njene površine treba horti-kulturno urediti, osim u izgrađenoj povijesnoj gradskoj jezgri Rab.
(5) Iznimno za sportsku dvoranu dozvoljava se odstupanje od odredbi stavka (3) ovog članka i članka 51. stavak (1), ali ne manje od 3 m.

Članak 51.

(1) Udaljenost građevine od ruba građevne čestice iznosi najmanje 6 metara, a računa se od stubišta, konzola, loggia i sl.
(2) Pomoćne građevine mogu se graditi i na granici građevne čestice, uz uvjet da se na pročelju koje se nalazi na udaljenosti manjoj od 3 metra od granice čestice ne dozvoljava izgradnja otvora.

Članak 52.

(1) Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje moraju se prilagoditi postojećem ambijentu, a dopuštena je primjena svih kvalitetnih i postojanih materijala.
(2) Krovište građevine može biti ravno ili koso, nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja, a na krovište je moguće ugraditi kupole za prirodno osvjetljenje.

Članak 53.

(1) Uvjeti za izgradnju građevina društvene namjene su:
(2) Predškolske ustanove (dječji vrtići i jaslice)
- površina građevne čestice za jednoetažnu građevinu u pravilu je 30 m2 po djetetu, a za dvoetažnu 20 m2 po djete-
tU'
- minimalna površina građevne čestice iznosi 1000 m .
(3) Osnovne škole i srednje škole
- brutto površina građevine je oko 4,8 m2/učeniku
- na građevnoj čestici potrebno je osigurati površine za školsku zgradu, prostor za odmor i rekreaciju, sportske terene, zelene površine i dr.
- veličina građevne čestice određena je normativom od 30-50 m2 / učeniku za rad škole u 2 smjene.
(4) Sport i rekreacija
- unutar građevinskog područja omogućuje se i građenje zatvorenih sportsko-rekreacijskih građevina (dvorana)
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice na kojoj će se graditi zatvorena sportska građevina iznosi 0,8,
- kod građenja sportskih građevina potrebno je na građevnoj čestici ili u neposrednoj blizini na javnoj površini osigurati potreban broj parkirališnih mjesta,
- na području Grada Raba predviđeno je nogometno igralište u Palitu, 8 igrališta za male sportove (mali nogomet, rukomet, odbojku i košarku) u Barbatu, Banjolu, Mundanijama, S. Dragi, Loparu i Palitu po jedno, te u Kamporu dva i tenis igrališta u Banjolu i S. Dragi.
(5) Zdravstvo, kultura i socijalna djelatnost
- Građevine zdravstvene, kulturne i socijalne djelatnosti grade se unutar građevinskih područja naselja u skladu s veličinom naselja i standardima, na način da pridonose kvaliteti života u naselju.
- Na razini primarne zdravstvene zaštite planira se mogućnost otvaranja specijalističkih ambulanti i poliklinika.
- U djelatnosti socijalne skrbi planirano je otvaranje doma za smještaj starijih osoba prema slijedećim standardima:
- gradi se u naselju ili njegovoj blizini, gdje postoje uvjeti korištenja zdravstvenih, socijalnih, kulturno-prosvjetnih i rekreacijskih usluga, kao i uvjeti za društvenu aktivnost korisnika doma,
- dom umirovljenika se u pravilu može graditi za najmanje 50 korisnika,
- depandansa doma stambena je građevina izgrađena u neposrednoj blizini doma umirovljenika,
(6) Vjerske građevine
- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 0,5.
- najmanje 40% građevne čestice mora biti hortikulturno uređen temeljem krajobraznog projekta.
(7) Građevine mješovite društvene namjene grade se prema strožim uvjetima za izgradnju od dviju kombiniranih namjena iz stavaka (1) - (6) ovog članka.
(8) Građevine koje služe društvenim djelatnostima i ostalim sadržajima javnog interesa u pravilu se grade na istaknutim lokacijama te moraju biti građene kvalitetno i racionalno. U sljedećoj tablici prikazan je sustav postojećih i planiranih sustava društvenih djelatnosti po naseljima:
Naselje Postojeći sadržaji Planirani sadržaji Ukupan broj sadržaja
PODRUČNA ŠKOLA (PS)
Barbat PS (NA 2) - 6PS
Banjol PS (NA 3) -
Mundanije PS (NA 4) -
Lopar PS (NA 5) -
Supetarska Draga PS (NA 6) -
Kampor PS (NA 7) -
OSNOVNA ŠKOLA (OS)
Banjol OS (NA 1) - 2 OS
Lopar - (OS NA 5)
SREDNJA ŠKOLA (SS)
Banjol SS (NA 1) 1SS
DOM ZDRAVLJA (DZ)
Palit DZ (NA 4) 1DZ
AMBULANTA (AB)
Lopar AB(NA5) 1 AB
PSIHIJATRIJSKA BOLNICA (PB)
Kampor PB (NA 7) 1PB
STARAČKI DOM (D)
Kampor D(NA7) 1D
DJEČJI VRTIĆ (DV)
Rab DV (NA 1) 2DV
Palit DV (NA 4)
GRADSKO DRUŠTVO CRVENOG KRIZA (CK)
Rab CK (NA 1) 1CK
KINO (Kl)
Rab KI(NA1) 1KI
OPĆINSKI I PREKRŠAJNI SUD (S)
Rab S(NA1) 1S
KNJIŽNICA I ČITAONICA (KC)
Rab KC (NA 1) 2KC
Lopar KC (NA 5)
NARODNO SVEUČILIŠTE (NS)
Rab NS (NA 1) 1NS
SPORTSKA DVORANA (SD)
Banjol SD (NA3) SD (NA 1) 4 SD
Palit SD (R62)
Lopar SD (NA 5)
ZRAČNE (ZS) I OSTALE STRELJANE (OS)
Barbat ZS (R6i) x3 + OS (R6i) 4 ZS + 1 OS
Barbat (Pudarica) ZS
KUGLANA (KG)
Barbat KG (NA 2) 6 KG
Banjol KG (NA 3)
Palit KG (NA 4)
Mundanije KG (NA 4)
Lopar KG (NA 5)
S. Draga KG (NA 6)
NOGOMETNO IGRALIŠTE (NI)
Banjol NI (NA3) 2 NI
Palit NI (NA 4)
IGRALIŠTA ZA MALE SPORTOVE (MI)
Kampor MI (Tl4) MI (NA 7) X2 13 MI
Barbat MI (NA 2) MI (NA 2)
Banjol MI (T3i) MI (NA 3)
Palit MI (NA 4) MI (NA 4)
Mundanije MI (NA 4)
Lopar MI (R4) MI (NA 5)
S. Draga MI (NA 6)
TENIS IGRALIŠTA (TI)
Banjol TI (NA 1) 5 TI
Rab TI (NA 1)
Kampor TI (Tl4)
Lopar TI (R4)
S. Draga TI (NA 6)
BOĆALIŠTE (BO)
Banjol BO (T3i) 3BO
Kampor BO (Tl4)
Lopar BO (NA 5)
MOTOKROS STAZA (MS)
Barbat MS (R61) IMS

2.2.4. Građevine gospodarske namjene

Članak 54.

(1) Neposrednim provođenjem odredbi ovog Plana unutar građevinskog područja naselja grade se:
- građevine gospodarske namjene tlocrtne projekcije do 300 m2 ,
- poljoprivredne gospodarske građevine, s izuzetkom navedenim u članku 97. stavak (1).
(2) Obavezna izrada detaljnog plana uređenja propisana je za građevine gospodarske namjene unutar građevinskog područja naselja tlocrtne projekcije od 300 mi veće.

Članak 55.

(1) Unutar građevinskih područja naselja mogu se graditi građevine gospodarske namjene na pojedinačnim građevnim česticama koje svojom veličinom, smještajem u naselju i osiguranjem osnovnih priključaka na prometnu i komunalnu infrastrukturu omogućuju obavljanje gospodarskih djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš.
(2) U građevinskim područjima naselja mogu se graditi građevine gospodarske namjene:
- građevine zanatske namjene,
- građevine poslovne namjene (pretežito uslužne, pretežito trgovačke i komunalno servisne),
- poljoprivredne gospodarske građevine. 2.2.4.1. Građevine zanatske i poslovne namjene

Članak 56.

(1) Površina građevne čestice za građevine zanatske ili poslovne namjene ne može biti manja od 500 m2.
(2) Najveća dopuštena veličina građevne čestice iznosi 1000 m2.
(3) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,5.
(4) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 1,0.
(5) Unutar građevina zanatske i poslovne namjene dopušten je smještaj prostora stambene namjene, najveće dopuštene površine 100 m2.
(6) Unutar građevina zanatske namjene dopušten je i smještaj ugostiteljsko-turističke namjene, najveće dopuštene površine 100 m2.

Članak 57.

(1) Dozvoljena etažnost građevine zanatske ili poslovne namjene je najviše 2 etaže.
(2) Visina građevine mora biti u skladu s namjenom i funkcijom građevine, te tehnološkim procesom. Najveća dopuštena visina građevine iznosi 11 metara.
(3) Krovište može biti ravno ili koso nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.

Članak 58.

(1) Najmanja udaljenost građevine zanatske ili poslovne namjene od susjedne građevine osnovne namjene iznosi minimalno visinu (h) više građevine, a udaljenost građevine mora biti minimalno 5 metara od granice susjedne građevne čestice.
(2) Građevine zanatske ili poslovne namjene mogu se graditi unutar građevinskog područja naselja uz uvjet da je do građevne čestice izgrađena prometnica minimalne širine 5,5 metara.

Članak 59.

(1) Građevna čestica se prema javno-prometnoj površini uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila, uz uvjet da se ne ometa ulaz u građevinu.
(2) Najmanje 30% površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno-pejzažno ili zaštitno zelenilo.
(3) Ograde ne mogu biti više od 2 m, osim iznimno, kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina korištenja.
(4) Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevina moraju biti u skladu s funkcijom i tehnološkim procesom, uz upotrebu postojanih materijala i boja.

Članak 60.

(1) Prigodom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadržaja i tehnologija nužno je osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, smrada, onečišćavanja zraka, zagađivanja podzemnih i površinskih voda i sl.), te će se isključiti one djelatnosti i tehnologije koje onečišćuju okoliš ili ne mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša i kvalitetu života i rada na susjednim građevnim česticama, odnosno na prostoru dosega negativnih utjecaja.
(2) Zatečene građevine zanatske ili poslovne namjene u izgrađenim dijelovima naselja zadržavaju se uz uvjet osiguravanja propisanih mjera zaštite okoliša.

2.2.4.2. Poljoprivredne gospodarske građevine

Članak 61.

(1) Površina građevne čestice ne može biti manja od 1000 m2 .
(2) Najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije građevine iznosi 120 m .
(3) Dozvoljena je izgradnja najviše jedne etaže. Najveća dopuštena visina građevine iznosi 5 m.

Članak 62.

(1) Poljoprivredna proizvodnja i uzgoj

PRINT     |      POŠALJI LINK     |      KOMENTAR