Uprava šumarstva, lovstva i drvne industrije
Područni odjel za unaprjeđenje šuma privatnih šumoposjednika Delnice
poziva
šumoposjednike, predstavnike lokalne samouprave i sve zainteresirane
na sastanak u vezi informiranja javnosti o potrebi tretiranja gubara na području Kalifronta koji će se održati
u četvrtak 27.3.2025. u 10 sati u Velikoj vijećnici Grada Raba.
U nastavku teksta je informacija o pojavi šumskog štetnika gubara glavonje ili hrastovog gubara na području otoka Raba i prijedlog mjera za njegovo suzbijanje.
Gubar glavonja ili hrastov gubar(Lymantria dispar) je vrsta leptira koji prirodno obitava našimšumama, kako na kontinentu tako i u submediteranskom i mediteranskom području. Vrsta je koja nije probirljiva u ishrani tako da će se hraniti i na hrastu, osobito lužnjaku, ceru pa i na crniki, isto kao i na grabu, bukvi, vrbi ili lovoru. U kontinentalnim područjima koristi i voćke, jabuke ili šljive. U nedostatku ovih vrsta, može se hraniti i na boru, jeli ili smreki. Uglavnom, gusjenice se mogu prehranjivati na preko sto vrsta različitih biljaka. Ženka i mužjak odrasle jedinke razlikuju se u veličini i izgledu. Ženka se može vidjeti na deblima, bjelkasta sa smeđim uskim šarama na krilima, zdepasta i dlakava tijela, dugačka oko 2,5 cm, i ne leti. Mužjak je manji, sivosmeđe boje, s upečatljivo velikim ticalima poput dvostranog češlja. Ženka na jesen odlaže jaja, uglavnom, na koru drveta od dna stabla pa do cca 2 m visine. Legla izgledaju kao male žućkaste gube, a u jednom legu može biti i 750 jaja.
Lišćem drveća hrane se isključivo gusjenice. One iz jaja izlaze u proljeće i počinju hranjenje.Gusjenice su karakterističnog izgleda, s crvenim i plavim točkama, a imaju i oštre dlačice. Kada se one odlome, luče tekućinu koja kod ljudi može izazvati opekline ili alergije. Znanstveni izvori napominju da na mediteranskom području do povećanog pojavljivanja gubara dolazi svakih nekoliko godina, bez izraženog periodiciteta.
Štete u šumarstvu nastaju jer su gusjenice u stanju izazvati golobrst, odnosno pojesti svu zelenu masu stabla. Time se smanjuje vitalitet stabla što u najgorem slučaju može dovesti do njegovog sušenja. Gospodarski gledano dolazi do smanjenja prirasta (smanjenje rasta i vrijednosti stabala i šume), no ono na što bi trebalo obratiti pažnju na mediteranskom dijelu je ekološka šteta nastala ogoljavanjem tla uzrokovano sušenjem stabala.
Promatrajući Rab treba razmotriti i utjecaj na turizam, ne samo zbog pogleda na površinu suhih ogoljenih stabala i veliki broj uginulih ili živih gusjenica, već i zbog reakcije koje mogu izazvati kod ljudi.
Prema Prognozi i mišljenju Hrvatskog šumarskog instituta, baziranom na podacima dobivenim terenskim obilaskom i prebrojavanjem jajnih legala na području Kalifronta, u državnim šumama,Fakultetskom dobru, na području Posebnog rezervata šumske vegetacije Dundo i u privatnim šumama katastarske općine Kampor, može se zaključiti da postoji velika opasnost od značajne defolijacije(gubitak lišća) i da je zbog toga potrebno provesti mjere zaštite protiv gubara. Pri tome se savjetuje korištenje biološkog insekticida Foray 48B (sadrži aktivnu tvar Bacillus thuringiensis subsp. kurstaki) koji je u Republici Hrvatskoj, kao i u Europskoj uniji, registriran i dozvoljen za primjenu u šumarstvu protiv gusjenica gubara u prvom i drugom larvalnom stadiju kada je tretiranje najučinkovitije. Navedeni insekticid dozvoljen je za primjenu i prema FSC načelima. Primjenu mjera zaštite avio tretiranjem trebalo bi provesti tijekom travnja/svibnja 2025., odnosno kada se utvrdi da se gusjenice nalaze u prvom i drugom larvalnom stadiju.
(Izvor: Fotografije– Štetnici.hr, Hrvatski šumarski institut, Šumarski list 1-2 (2018) 59-65)